Projekti u tijeku
Višejezičnost: između teorije i empirije (ViTE) (institucijski istraživački projekt Sveučilišta u Zadru, IP.01.2023.14, 1.10.2023. - 30.9.2025.)
Voditelj projekta: Izv. prof. dr. sc. Marco Angster
Suradnici na projektu sa Sveučilišta u Zadru: prof. dr. sc. Marijana Kresić Vukosav, doc. dr. sc. Mia Batinić Angster, Metka Bezlaj, mag. philol. hisp. et franc. (Odjel za lingvistiku); Jakov Proroković, mag. philol. angl. (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja), Martina Brkić, Stoša Grgurev, Luka Voloder, Betina Buhić (studenti Odjela za lingvistiku).
Suradnici na projektu s drugih Sveučilišta: prof. dr. sc. Livio Gaeta (Odjel za humanističke studije, Sveučilište u Torinu), izv. prof. dr. sc. Gordana Hržica (Odsjek za logopediju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu)
Opis projekta:
Uslijed novijih društvenih i migracijskih trendova dvojezičnost i višejezičnost postale su uobičajenom pojavom današnjice (usp. Hržica i dr. 2015: 35). Štoviše, može se reći da je višejezičnost u suvremenom društvu „norma prije negoli iznimka“ (Gosselin 2021: 1). S jedne strane broj djece izložen većem broju jezika od rođenja raste iz dana u dan (usp. npr. Nicoladis i Montanari 2016, Batinić Angster i Angster 2022), dok s druge zajednice u kojima je višejezičnost svakodnevica, kao npr. valserško-njemačke manjine u sjeverno-zapadnoj Italiji, postaju ugroženima jer je jedan od govorenih jezika manjinski te broj njegovih govornika opada iz dana u dan (v. npr. Angster 2014, Angster i Gaeta 2021 o situaciji valserškog varijeteta Gressoneya). Dokumentiranje i opis jezika i jednih i drugih govornika stoga je prijeko potrebna, kao i analiza pojedinih pojava koje su svojstvene jezičnoj sposobnosti višejezičnih govornika. Pojava koja se očituje kao rezultat jezičnoga kontakta – kako onoga na razini jezične zajednice, tako i onoga u umu dvo-/višejezičnoga govornika – jest prebacivanje kodova ili preključivanje (engl. code-switching), odnosno miješanje jezika (engl. code-mixing) (Angster i Batinić Angster 2022). Prebacivanje kodova smatra se „zaštitnim znakom dvojezičnog procesiranja“ (Van Hell i dr. 2019) i govornim stilom uobičajenim za fluentne dvojezične govornike (MacSwan 2005). Uvidom u jezikoslovnu literaturu (Grimstad 2009, Matras 2009, Muysken 2000) primjećuje se da se nerijetko raspravlja o mogućnosti razgraničenja dviju pojava: prebacivanja kodova i posuđivanja. Ciljevi su ovog projekta prikupiti jezične podatke spomenutih dviju skupina govornika te na temelju empirijskih podataka iz korpusa koji će se izraditi preispitati teorijske pretpostavke vezane za te dvije pojave i steći spoznaje o naravi (dvo-/više-)jezične sposobnosti.
Mrežna stranica projekta: https://viteprojekt.wordpress.com/vite/o-projektu/
Semantičko-sintaktička klasifikacija glagola u hrvatskom jeziku - Semtactic (IP-2022-10-8074, Hrvatska zaklada za znanost, 31. 12. 2023. – 30. 12. 2027.)
Voditeljica projekta: dr. sc. Ivana Brač, Institut za hrvatski jezik
Suradnica na projektu s Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru: doc. dr. sc. Mia Batinić Angster
Opis projekta:
Sintaktičko-semantička analiza glagola kao najvažnijega elementa u rečenici koji određuje broj, vrstu i značenjske karakteristike drugih elemenata koji se mogu pojaviti u rečenici važna je u različitim područjima primjene. Od 80-ih godina 20. st. mnoge teorije polaze od toga da je sintaktička realizacija argumenata, odnosno njihove kategorije i gramatička funkcija, predvidljiva iz značenja glagola. To je iznimno važno za učenje jezika zbog pretpostavke da neizvorni govornik može predvidjeti sintaktički obrazac glagola unutar određene semantičke skupine ako zna sintaktički obrazac prototipnih glagola te semantičke skupine. Odnos sintakse i semantike važan je ujedno za automatsko označivanje sintaktičkih kategorija i semantičkih uloga u obradi prirodnoga jezika.
Ciljevi su projekta odrediti semantičke skupine kojima pripada 500 najčešćih glagola u hrvatskom jeziku, njihove prototipne sintaktičke obrasce i semantičke uloge, teorijski istražiti odnos semantike i sintakse hrvatskih glagola unutar jedne semantičke skupine i među skupinama. Jednako je važan rezultat projekta i baza u kojoj će se odrediti značenja glagola, svakomu značenju bit će pridružena semantička skupina te će na temelju primjera iz korpusa biti određena vrsta dopune i semantička uloga.
U okviru projekta istraživat će se semantička obilježja glagola, tj. odnosi sinonimije, antonimije, troponimije i dr., zatim uloga glagola u kognitivnim mehanizmima metafore i metonimije te će se istraživati sintaktičke alternacije i druge gramatičke pojave.
Podjelom glagola u semantičke skupine i njihovim valencijskim opisom uočit će se sličnosti i razlike među glagolima jedne skupine te između različitih skupina, što će rezultirati boljim razumijevanjem odnosa sintakse i semantike. Strukturirano i pregledno prikazani rezultati u bazi i u radovima omogućit će bolje uključivanje hrvatskoga jezika u poredbena istraživanja te moguću razmjenu istovrsnih podataka s drugim bazama podataka koje se temelje na istom ili sličnom načelu razdiobe. Projekt je važan za obradu prirodnoga jezika zbog pouzdanoga i temeljitoga opisa sintaktičkih obrazaca i semantičkih uloga te diferenciranih značenja, stoga će se rezultati moći koristiti za parsiranje, automatsko označivanje teksta, označivanje semantičkih uloga, unapređenje alata za strojno prevođenje, izradu materijala za učenje jezika i dr. Rezultati će koristiti profesorima hrvatskoga jezika, studentima svih jezičnih smjerova, hrvatskim i stranim lingvistima te neizvornim govornicima kako bi svladali prenošenje obrazaca iz materinskoga u ini jezik. Baza će se dopunjavati i dorađivati i nakon završetka projekta, s ciljem da bude baza s najviše opisanih glagola u hrvatskom jeziku.
Mrežna stranica projekta: https://semtactic.jezik.hr/
Računalni usporedni korpus tekstova na romanskim jezicima i hrvatskom (RomCro) (institucijski istraživački projekt na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2019., 2020., 2021., 2022., 2023. i 2024.)
Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Gorana Bikić-Carić
Suradnica na projektu s Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru: Metka Bezlaj, mag.
Opis projekta:
Projekt je pokrenut na Katedri za romansku lingvistiku te mu je krajnji cilj sastavljanje označenog računalnog usporednog višejezičnog korpusa koji uključuje pet romanskih jezika (francuski, španjolski, talijanski, portugalski i rumunjski) te hrvatski.
Mrežna stranica projekta: http://www.ffzg.unizg.hr/roman/odsjek/projekti/romcro/
Završeni projekti:
Komodifikacija jezika i dijalekata u manjinskim kontekstima (KoDiMaK) (institucijski istraživački projekt Sveučilišta u Zadru, IP-UNIZD-2021-01, 1.9.2021. - 31.8.2023.)
Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Ivana Škevin Rajko
Suradnica na projektu s Odjela za lingvistiku: izv. prof. dr. sc. Lucija Šimičić
Mrežna stranica projekta: https://talijanistika.unizd.hr/kodimak
Manjinski jezici i kulture kao ekonomski resurs u lokalnom brendiranju i turističkoj promidžbi (projekt znanstveno-tehničke suradnje Hrvatske i Austrije, 2022.-2023.)
Voditeljice projekta: izv. prof. dr. sc. Lucija Šimičić, Odjel za lingvistiku Sveučilišta u Zadru i dr. sc. Katharina Tyran, Institut za slavistiku Sveučilišta u Beču
Opis projekta:
U projektu se istražuje na koje su sve načine manjinski jezici prisutni u lokalnom i regionalnom brendiranju i turističkoj promidžbi te uspoređuje prisutnost manjinskih jezika i zastupljenost ostalih jezičnih resursa kao dijela turističke ponude u Zadru, koji je tradicionalno prepoznata turistička destinacija na Jadranskoj obali, te u austrijskim pokrajinama, Gradišću, Koruškoj i Šajerskoj, kojima žive dvije od ukupno šest službeno priznatih manjina u Austriji, hrvatska i slovenska.
Sintaktička i semantička analiza dopuna i dodataka u hrvatskom jeziku – SARGADA (IP-2019-04-7896, Hrvatska zaklada za znanost), 2020-2024.
Voditeljica projekta: dr. sc. Matea Birtić (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)
Suradnica na projektu s Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru: doc. dr. sc. Mia Batinić Angster
Opis projekta:
Temeljni je cilj projekta jasno i precizno definirati kriterije za razlikovanje dopuna i dodataka u hrvatskome jeziku te rezultate toga istraživanja primijeniti pri izgradnji sintaktičkoga repozitorija hrvatskoga jezika koji bi bio vrijedan resurs za unapređivanje alata za strojnu obradu te proučavanje i podučavanje hrvatskoga jezika. Teorijska strana projekta uključit će iscrpnu analizu pristupa dopunama i dodatcima unutar hrvatske gramatičarske tradicije te triju suvremenih lingvističkih pristupa (teorija valentnosti i ovisnosna gramatika, kognitivna gramatika i generativna gramatika). Prema mnogim jezikoslovnim teorijama (Tesnière 1959, Bresnan 1982, Chomsky 1981, Van Valin 2001 i dr.) dopune i dodatci dvije su odvojene gramatičke kategorije (sintaktičke, semantičke) u rečenici, što u novije vrijeme potvrđuju i psiholingvistička istraživanja (Boland 2005). Dopune su obvezni dijelovi rečenice koje izabire glagol i nužni su za razumijevanje događaja izražena glagolom (Ana jede jabuku.), a dodatci su neobvezni dijelovi rečenice koje ne izabire pojedini glagol i nisu nužni za razumijevanje događaja izražena glagolom (Ana jede jabuku u kuhinji.). Premda je takva podjela prisutna u gotovo svim gramatičkim teorijama, jasnu granicu između njih katkad nije jednostavno povući (npr. Vater 1978, Schütze 1995, Müller 1996, Koenig i dr. 2003). U literaturi su predloženi različiti testovi za razlikovanje dopuna i dodataka koji često daju dvojbene rezultate. Primijenjena strana projekta obuhvaća stvaranje mrežnoga repozitorija hrvatskih rečenica s glagolima uz koje se nalaze rečenični dijelovi dvojbene sintaktičke funkcije, što uključuje identificiranje i popisivanje glagola s takvim dopunama odnosno dodatcima u hrvatskome jeziku. Takvi će i njima srodni glagoli biti temeljito korpusno istraženi te teorijski analizirani unutar triju modela. U repozitorij će se unositi rečenice s dvojbenim sintaktičkim dijelovima i konačnim rješenjem o statusu njihovih dopuna/dodataka (samo jedno rješenje). Ako se rješenja razlikuju u trima modelima, to će se zabilježiti u obliku bilješke. Ovaj projekt važan je za razvitak područja istraživanja jer će temeljita analiza hrvatskih podatka s obzirom na kriterije triju teorija zacijelo pridonijeti boljemu razumijevanju ove pojave na općelingvističkome planu. Za kroatistiku su ova istraživanja važna jer će se opisati sintaktičke skupine koje do sada nisu bile iscrpno opisane i čiji status nije bio riješen. Javno dostupan repozitorij s dvojbenim rečeničnim dijelovima bit će od velike koristi u više segmenata društva (podučavanje, udžbenički materijali, sastavljanje testova iz hrvatskoga jezika, pomoć studentima, unapređivanje strojnoga prevođenja).
Mrežna stranica projekta: http://ihjj.hr/sargada/
Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Europski socijalni fond, UP.03.1.1.03.0017, trajanje projekta: 22.3.2019.-22.3.2022.)
Voditelj projekta: izv. prof. Dragan Bagić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Voditeljica radne skupine iz polja lingvistike: prof. dr. sc. Ida Raffaelli
Suradnice u izradi standarda zanimanja i kvalifikacije te na reviziji studijskog programa iz polja lingvistike: izv. prof. dr. sc. Lucija Šimičić i prof. dr. sc. Marijana Kresić Vukosav
Opis projekta:
U suradnji s osam visokoškolskih ustanova, projekt će razviti sedam standarda zanimanja i jedanaest standarda kvalifikacija. Temeljem novorazvijenih standarda preispitati će se postojeći studijski programi iz područja psihologije, lingvistike, fonetike i engleskog jezika, zajedno s razvojem tri potpuno nova diplomska studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kako bi se ojačao kapacitet, projekt će educirati oko 160 članova nastavnog i nenastavnog osoblja i ima za cilj značajno poboljšati sustav osiguravanja kvalitete institucija koje sudjeluju, značajno doprinoseći učinkovitosti i transparentnosti upravljanja.
Mrežna stranica projekta: https://hko.ffzg.unizg.hr/
Govori Makarskog primorja: dijakronija i sinkronija (GOMAPRIDISI) (Hrvatska zaklada za znanost, IP-2016-06-8448, 20.3.2017.-19.3.2021.)
Voditeljica projekta: dr. sc. Ivana Kurtović Budja, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Suradnica na projektu s Odjela za lingvistiku: izv. prof. dr. sc. Lucija Šimičić
Opis projekta:
Cilj je ovoga četverogodišnjeg projekta sustavno dijalektološki istražiti govore Makarskoga primorja, govore u njihovoj okolici te iseljeničke govore u Moliseu. Specifični je cilj projekta povijesnojezično istraživanje kojim će se na korpusu tekstova iz Makarskoga primorja u rasponu od 17. do 19. stoljeća pratiti specifične makarskoprimorske jezične crte čime će se dokazati kontinuitet jezika od najstarijih pisanih spomenika do danas. Uz to provest će se i sociolingvističko istraživanje stavova mladih o svom govoru. Pretpostavka je da su današnji govori Makarskoga primorja dijelom prežitak staroga zapadnoštokavskoga dijalekta. Istraživanje će intenzivnim terenskim i arhivskim radom i uobičajenim metodama provoditi skupina od šest znanstvenika i jednoga doktoranda uz podršku ispitanika iz svake jezične zajednice. Dobiveni rezultati bit će računalno obrađeni i pretraživi prema jezičnim karakteristikama sa sinkronijskoga i dijakronijskoga gledišta čime će se pokazati kontinutit ili diskontinuitet svake od njih. Inovativnost je ovoga projekta što povezuje sinkronijsko i dijakronijsko istraživanje skupine govora te rezultate, zahvaljujući računalnoj obradi, čini javnosti dostupnima. Projekt je osnova oko koje će se graditi sva buduća istraživanja koja povezuju dijalektološke i jezičnopovijesne podatke pojedinih hrvatskih krajeva.
Mrežna stranica projekta: https://bastina.jezik.hr/gomapri/
Čimbenici održivosti jezičnih manjina na Jadranu: poredbena analiza sociolingvističkog profila moliškohrvatske, zaratinske i arbanaške zajednice (Zaklada Adris, 2015.-2017.)
Voditeljica projekta: doc. dr. sc. Lucija Šimičić
Opis projekta:
Uslijed povijesnih migracija te specifičnih geografskih, demografskih i sociokulturnih okolnosti koje su im uslijedile, danas se na obje strane jadranske obale nalazi veći broj ozbiljno ugroženih jezičnih zajednica (Moseley et al., 2010). Cilj je ovoga jednogodišnjega istraživanja steći uvid u sličnosti i razlike u sociolingvističkom profilu triju takvih zajednica – arbanaške i zaratinske jezične manjine u Zadru kao i hrvatske jezične manjine u talijanskoj pokrajini Molise – s ciljem procjene njihovog etnojezičnog vitaliteta kao jednoga od ključnih elemenata etnojezične održivosti (Ehala, 2009, 2010, 2011). Pretpostavka je istraživanja da isti oni čimbenici koji mogu dovesti do potiranja etnojezičnog vitaliteta također mogu, uz primjenu odgovarajućih revalorizirajućih mjera, pridonijeti usporavanju negativnih trendova koji u konačnici dovode do osiromašenja jezičnog i kulturnog krajolika. Osim poredbene analize triju jezičnih zajednica, cilj je projekta ispitati i prikladnost dosada korištene metodologije u istraživanjima etnojezičnoga vitaliteta malih i ugroženih zajednica. S obzirom na specifičnosti svake od njih, tijekom povijesti ali i danas, predviđamo da će biti potrebna nadogradnja postojećih instrumenata kako bi ih se prilagodilo posebnostima dijagnosticiranja stupnja vitaliteta u vrlo malim i često asimiliranim zajednicama u kojima se tek manji dio starijeg stanovništva i dalje služi nasljednim jezikom zajednice. Do navedenih spoznaja doći će se preliminarnim istraživanjem te intenzivnim terenskim radom u svim trima zajednicama. Inovativnost projekta leži u holističkom pristupu složenoj problematici jezičnog očuvanja i zamjene jezika kao preduvjeta revalorizacijskih i mogućih revitalizacijskih inicijativa te, općenito, upravljanja jezikom u tim zajednicama na mikro i makro razini.
Promicanje višejezičnosti u Zadru: etnojezični vitalitet Arbanasa (ProViZa) (Europski socijalni fond, HR 3.2.01-0347, 2015-2016)
Voditeljica projekta: dr. sc. Klara Bilić Meštrić
Projektna koordinatorica / znanstvena mentorica: izv. prof. dr. sc. Lucija Šimičić
Opis projekta:
Cilj je ovoga projekta istraživanje čimbenika koji pomažu očuvanju, ali i onih koji uzrokuju promjenu i/li gubljenje jezika zadarskih Arbanasa. U kontekstu sociolingvističkih istraživanja, etnojezični vitalitet obično se odnosi na zadržavanje vlastitoga jezika i identiteta, a visok stupanj vitaliteta podrazumijeva pozitivnu percepciju zajednice među samim pripadnicima zajednice, ali i šire. Jedan od ishoda projekta bit će i predlaganje konkretnih mjera za očuvanje jednog od najugroženijih jezika u Hrvatskoj u suradnji s pripadnicima same zajednice. U znanstvenom smislu, spoznaje i iskustva do kojih će se doći tijekom provedbe ovoga istraživanja pomoći će u daljnjoj razradi teorijskog okvira i metodologije istraživanja procesa koji pogađaju ugrožene i ponekad nevidljive jezične manjinske zajednice i drugdje u svijetu. Zbog toga je ovaj projekt važan kako za Zadar tako i za širu znanstvenu zajednicu. Poznato je naime da je očuvanje lokalnih jezika nužan preduvjet očuvanja sveukupnog sustava lokalnih društvenih mikrosustava te je jedan od preduvjeta održivoga razvoja na lokalnoj razini. Osim toga, svrha je projekta ojačati istraživačke kompetencije jednog mladog istraživača/-ice, odnosno poslijedoktoranda/-ice, kroz provedbu znanstvenog istraživanja i poticanje profesionalnog razvoja putem edukacija, mobilnosti i umrežavanja s relevantnim institucijama u području istraživanja te povećanja vidljivosti arbanaškog jezika diseminacijom rezultata istraživanja.
Coordinated Research in the Experimental Morphosyntax of South Slavic Languages (EMSS) (Leverhulm Trust, http://www.leverhulme.ac.uk/, trajanje projekta: 2014.-2017.)
Voditelj projekta: Andrew Nevins, University College London, UK
Koordinator mreže: Jana Willer Gold, University College London, UK
Suradnici/umreženi partneri: Marijana Kresić Vukosav, Mia Batinić, Frane Malenica (Sveučilište u Zadru)/Nedžad Leko, Nermina Čordarlija (Univerzitet u Sarajevu)/Boban Arsenijević, Ivana Mitić, Branimir Stanković (Univerzitet u Nišu)/Anita Peti-Stantić, Jelena Tušek (Sveučilište u Zagrebu), Tanja Milićev, Nataša Milićević (Univerzitet u Novom Sadu), Lanko Marušič, Tina Šuligoj (Sveučilište u Novoj Gorici)
O projektu:
Kombinatorika koju omogućuje morfologija južnoslavenskih jezika s obzirom na kategorije broja i roda stvara bogatu lepezu morfosintaktičke varijabilnosti među govornicima ovoga jezičnog područja. Dok dijalektološka tradicija klasificira lokalne varijetete na temelju leksičkih jedinica (posebno na temelju riječi koje se rabe za 'što'), ovaj projekt imao je za cilj upotrijebiti eksperimentalne psiholingvističke metode kao sredstvo za analizu morfosintakse ovih jezika. Uspostavljena mreža istraživača rezultirala je nizom koordiniranih nasto hu poticanja novih istraživačkih suradnji koje se bave pitanjima geografski utemeljene varija janja kroz sastanke, prijenos znanja među uključenim istraživačima i dijeljenje digitalnih resursa u svrcije na temelju morfosintaktičke teorije te korištenjem paralelnih eksperimentalnih metoda istraživanja.
Mrežna stranica projekta: https://www.ucl.ac.uk/pals/research/linguistics/linguistics-research/recently-funded-projects/coordinated-research-experimental
Transfer kao strategija u učenju stranih jezika (Sveučilište u Zadru, Hrvatska Zaklada za znanost, trajanje projekta: 2. 1. 2010. - 30. 6. 2013.)
Voditeljica projekta: Marijana Kresić Vukosav
Znanstvene novakinje: Tanja Gulan, Mia Batinić
O projektu:
Projektom se nastojalo poboljšati metodologiju nastave stranog jezika sustavno koristeći proces koji se prirodno, ali ne uvijek ispravno, pojavljuje u usvajanju drugog ili ostalih jezika: transfer pravila i elementa od prije naučenih jezika na usvajanje novog. Istraživanja u okviru projekta temelje se na tvrdnji da, u kontekstu sve veće potrebe društva za kompetencijama višejezičnosti, u učenju stranog jezika treba koristiti bogato znanje i kompetencije kojima pojedinci već raspolažu u trenutku kada počinju učiti novi jezik.
Percepcija i artikulacija u hrvatskome jeziku (financirano od strane Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ), kao dio istraživačkog programa Hrvatska Jezična Mrežna Riznica, trajanje projekta: 2007 - 2011 )
Voditeljica projekta: Malgorzata E. Ćavar
Suradnici: Damir Ćavar, Antonio Oštarić (Sveučilište u Zadru), Silke Hamann (Heinrich Heine Universität Düsseldorf)
O projektu:
Projekt se fokusirao na utjecaj kvantitativnih aspekata jezika na percepciju i artikulaciju. Prvi korak bio je stvoriti podkorpus hrvatskog jezika koji je primjeren fonetsko/fonološkoj analizi, dodavanjem fonetskih, fonoloških ili suprasegmentnih oznaka u postojeći korpus, Web-repozitorijum hrvatskog jezika. Nadalje, proučavali smo percepciju fonoloških jedinica ovisno o fonetskim i fonološkim čimbenicima, unutar materinskog jezika (L1) kao iu procesu usvajanja L2. Završni dio projekta sastojao se od analize potencijalnog utjecaja distribucijskih svojstava zvukova L1 na percepciju.